Institut Plavi svijet primio je 4.8.2014. dojavu Lučke uprave Cres o uginulom dupinu kod Cresa. Uvidom u snimke koje je napravio i ljubazno nam ustupio g. Frane Sučić, utvrdili smo da se radi o ženki dobrog dupina koja nije željela napustiti svoje uginulo mladunče, već ga je gurala i „nosila” na leđima, pridržavajući ga leđnom perajom. Potrebno je napomenuti kako je uredništvo 24sata (www.24sata.hr) snimku je otkupilo od g. Sučića te je ona njihovo vlasništvo! 

Dobri dupini žive u složenim društvenim zajednicama i pokazuju veliku brigu za članove svoje zajednice ili skupine. U zajednicama se jedinke međusobno poznaju i komuniciraju te stvaraju prijateljstva i partnerstva koja ponekad traju i cijeli životni vijek, a smrt pojedine jedinke predstavlja traumu za užu skupinu. Posebno snažna veza stvara se između majke i mladunca. Mladunac tijekom prve godine života gotovo nikad ne napušta majku, a ženka bez oklijevanja štiti mladunca. Da bi lakše brinuli i štitili mladunce, ženke se uvijek udružuju u manje skupine kojima se pridružuju i druge starije jedinke bez mladunaca.

Ovisno o području u kojem žive, smrtnost mladunaca tijekom prve godine života može biti značajna, a ona ovisi kako o znanju i iskustvu majke takoi o uvjetima okoliša -raspoloživosti plijena, prisutnosti predatora ili uznemiravanju. Da bi smanjili negativan utjecaj, posebice tijekom ljetnih mjeseci, koji brojna plovila imaju na dobre dupine, pozivamo sve goste našeg Jadrana da tijekom plovidbe morem uspore, a u blizini dupina poštuju pravila ponašanja (http://www.plavi-svijet.org/hr/promatranje-dupina/).

Kod brojnih vrsta kralješnjaka koji imaju razvijenu društvenu zajednicu, tugovanje i „opraštanje” sa uginulim članom zajednice način je da zajednica prihvati novu realnost, tj. situaciju u kojoj jedan član nedostaje. Ovisno o snazi veze, tugovanje može trajati dulje ili kraće, međutim ono je posebice izraženo kod ženki prilikom ugibanja mladunca. U tim slučajevima urođeno zaštitničko ponašanje ženki postaje posebice izraženo, a životinja na sve načine pokušava „pokrenuti” svog mladunca. U takvim situacijama, kako vrijeme odmiče, životinja postaje sve više uznemirena te ulazi usvojevrsno stanje šoka u kojem ne prepoznaje ili ne prihvaća smrt mladunca već panično reagira na pojavu bilo čega što bi moglo ugroziti mladunca.

Ženka koja je kod Cresa nosila beživotno tijelo mladunca na leđima bila je u izraženom stanju šoka i stresa.Prilikom približavanja plovila ona je panično ubrzavala pokrete, pokušavajući se što brže odmaknuti. Također, stanje raspadnutosti tijela mladunca ukazuje kako je on uginuo prije više dana. Iako se na snimci vide neke vrste ozljeda na tijelu mladunca, zbog raspadnutosti te silovitih pokušaja ženke da ga odmakne od plovila, nije moguće utvrditi uzrok smrti niti jesu li ozljede nastale prije ili poslije smrti.

Prema opisu očevidaca, u blizini ženke pojavljivao se još jedan dupin. S obzirom da ženka s mladuncem zasigurno nije živjela sama, drugi dupini iz skupine vjerojatno su i sami osjetili da se u skupini događa nešto nesvakidašnje. S obzirom da dupini međusobno komuniciraju glasanjem, uznemireno glasanje ženke vjerojatno je cijelu skupinu stavilo u određeno stanje uznemirenosti pa su i sami pokušavali utvrditi što se događa, a možda i pomoći mladuncu i majci uginulog mladunca.

Ovakvi slučajevi kod dobrih dupina zabilježeni su gotovo u cijelom svijetu, ali do sada nisu još dokumentirani u Jadranskom moru. Posljednji sličan slučaj, zabilježen u našoj neposrednoj blizini, dogodio se u zaljevu Amvrakikos (Grčka), u srpnju 2007., gdje su istraživači Instituta Tethys dva dana pratili ženku koja je gurala i nosila tijelo novorođenog mladunca. I tada je stanje raspadnutosti tijela mladunca upućivalo da ga ženka ne želi napustiti već duže vrijeme.

Institut Plavi svijet već gotovo 30 godina provodi istraživanje dobrih dupina u Jadranskom moru, te posjeduje katalog sa preko 1000 prepoznatljivih jedinki. Iako snimka kojuposjedujemo nije najbolje kvalitete, usporedbom ožiljaka i ureza na leđnoj peraji, utvrdili smo kako se vjerojatno radi o ženki koju smo posljednji puta susreli 15.6.2013., između otočića Orijula i Orude (Kvarnerić). U skupini su tada bile tri ženke s mladuncima i nekoliko mužjaka, a ova ženka tada nije imala mladunca. Ovo opažanje potvrđuje našu procjenu kako uginuli mladunac nije stariji od godine dana.

S obzirom da ženka nije dopuštala prilazak mladuncu niti ga je željela napustiti, tijelo mladunca nijeprevezeno na obdukciju i utvrđivanje uzroka smrti. U ovom slučaju, smatramo takvo postupanje potpuno opravdanim. Iako to može zvučati antropocentrično, vjerujemo kako je bilo potrebno ostaviti ovoj ženki mogućnost da se na svoj način oprosti sa svojim mladuncem. Nadamo se da ćemo je u boljim okolnostima u skoroj budućnosti susresti ponovo u akvatoriju Lošinja i Cresa.

 

————————————–

Više informacija o našem radu možete pronaći na našoj web stranici

http://www.plavi‐svijet.org, FB stranici http://www.facebook.com/blueworldinstitute.

Fotografije za objavu nalaze se na adresi:

http://www.plavi-svijet.org /hr/press/tugovanje_za_mladuncem/

Fotografije su izvađene iz videa koji je snimio g. Frano Sučić te ga je ustupio Institutu Plavi svijet za objavu. Fotografije se mogu koristiti za objavu isključivo uz ovu vijest te uz navođenje autora.

Za detaljnije informacije molimo vas da nas direktno kontaktirate ili posjetite našu web stranicu.

PLAVI SVIJET INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE I ZAŠTITU MORA

Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj

www.plavi-svijet.org

www.facebook.com/blueworldinstitute

info@blue-world.org

t: +38551604666; f: +3855160466

——————————————————————-

 

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora je hrvatska neprofitna nevladina organizacija sa sjedištem na otoku Lošinju. Iako se sjedište nalazi u “malom” Velom Lošinju, područje našeg rada i interesa je cijelo Jadransko more. U našem radu stremimo izvrsnosti u istraživačkom, obrazovnom i programu zaštite. Naš primarni interes je more i morska biološka raznolikost, no naše aktivnosti također imaju za cilj podizanje svijesti javnosti i očuvanje i zaštitu cjelokupnog morskog okoliša te održivi razvoj.